Novi VW Polo BlueMotion debituje na sajmu IAA u Frankfurtu
Na Press danu sajma IAA 2009 u Frankfurtu biće premijerno predstavljen novi VW-ov ekološki model Polo BlueMotion sa trocilindričnim TDI motorom od 1,2 litra, što troši samo 3,3 litra dizela na 100 km pređenog puta, puštajući u atmosferu 87 g CO2 po pređenom kilometru. Iako je reč o velikom štedljivku, Polo BlueMotion je besprekorno upotrebljiv automobil za pet putnika i nešto prtljaga, sposoban da ostvari najveću brzinu od 173 km/h.
Njemu pod reflektorima frankfurtskog Messe-a društvo prave Golf i Passat, takođe sa BlueMotion oznakom i skromnom prosečnom potrošnjom dizela od 3,8 odnosno 4,4 l/100 km. Za BlueMotion verzije automobila Polo, Golf i Passat proizvođač iz Volfsburga tvrdi da su energetski najefikasniji produkcioni modeli u svakoj od tri veličinska razreda kojima pripadaju (B, C i E).

Za Polo kažu da je najefikasniji auto za pet putnika, što verovatno jeste tačno, barem među aktuelnim modelima B klase.
VW je naveo primer da bi u Polo BlueMotionu vozač mogao da se preveze od sajamskih kapija Berlina do hale u Frankfurtu, na putu dugom 545 km za samo 19 evra vrednim gorivom. Ovaj proračun je zasnovan na prosečnoj ceni goriva u Nemačkoj na dan 20. jula 2009. godine. Pri tome bi vozač mogao i da se bez dopunjavanja rezervoara vrati u Berlin, jer je 45-litarski rezervoar teoretski dovoljan za 1.363 km puta u prosečnom tempu.
Osim ovog primera koji zaista dobro zvuči kada se ispriča uoči sajma, VW je domišljato izneo zvaničan podatak Nemačkog Federalnog biroa za statistiku, o tome koliko prosečan nemački vozač pređe tokom jedne godine upotrebe sopstvenog vozila. Po navedenoj teoretskoj autonomiji od 1.363 km po rezervoaru, hipotetički bi prosečnom Nemcu sa Polo BlueMotionom trebalo samo 8 puta da tokom jedne godine ode na pumpu zarad tankovanja punog rezervoara zapremine 45 l.

U čemu je tajna BlueMotion efikasnog pokretanja automobila?
Dobitna formula glasi: TDI + Start-Stop + Regeneracija energije. Motor je naročito mapiran za veći energetski učinak, a smanjena mu je brzina pri praznom hodu. Petostepeni menjači imaju duže prenosne odnose, a tu je i indikator optimalne promene stepena prenosa koji ima i psihološkog, edukativnog i praktičnog udela u smanjenju potrošnje.
Energija kočenja se “hvata” i preko generatora pretvara u struju kojom se puni baterija i napajaju električni potrošači u vozilu, a i štede se frikcione obloge u kočnicama. Start-Stop sistem radi tako što zaustavlja cilindre u određenom položaju u kojem je lakše ponovo pokrenuti motor (restartovati) prilikom zaustavljanja i ubacivanja menjača u neutralni položaj. Prilikom pritiska na komandu spojke (kvačila) motor se vrlo brzo restartuje i vožnja može da se nastavi, praktično bez ikakvog dodatnog angažovanja od strane vozača, ali i bez osetne zadrške.
Za BlueMotion formulu su važni dizajn šare, profil, širina i tvrdoća pneumatika, jer se uštede mogu ostvariti kroz optimizaciju tih parametara, posredno smanjujući otpor kotrljanja točkova.
Na posletku, ali ne i najmanje važno, BlueMotion podrazumeva i aerodinamičke prepravke. VW nije previše raspoložen da priča o tome šta je sve izmenjeno na polju aerodinamike, ali iz iskustva znam da to mogu biti intervencije na krilcima rešetke hladnjaka, smenjenje čeone površine vozila putem snižavanja, izravnavanje “trbuha” vozila kroz ugradnju panela koji prekrivaju delove podvozja, izduva i drugih džepova na kojima se vazduh može zadržavati i vrtložiti.
Naime, energetski efikasni Toyotin iQ sa 1.4 D-4D motorom, osim što nije predviđen za prevoz pet putnika, već je manje ekonomičan i manje ekološki podoban. Naime, Toyota iQ po zvaničnim podacima troši 4 l/100 km u kombinovanom ciklusu eksploatacije, uz emisiju CO2 od 104 g/km.
Otpor kotrljanja naravno zavisi ne samo od pneumatika, već i od kvaliteta podloge, tako da se rezultati testova i i iznete teoretske brojke ne mogu replicirati na neuglađenim putevima Istočne Evrope ili brdovitog Balkana, u ali mogu na Bliskom Istoku na primer. Tamo osim što su putevi ravni kao staklo, nalaze se većinom na niskoj nadmorskoj visini, gde je vazdušni pritisak najviši, a i sam vazduh je suvlji, što pogoduje optimalnijem sagorevanju, te posredno i višem stepenu ekonomičnosti.
